Koliko su sigurne mikrovalne pećnice za svakodnevnu uporabu i šteti li mikrovalka zdravlju?
Unatoč širokoj primjeni i danas se postavlja pitanje je li mikrovalna pećnica štetna po zdravlje. Grijanje hrane u mikrovalkama krije neke opasnosti, no u kuhinji je mnogo opasniji npr. otvoreni plamen, prskanje ulja, trovanje plinom, udar struje…
Valja naglasiti da danas nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da se bilo koja razina izloženosti mikrovalnom zračenju može smatrati apsolutno sigurnom.
Ali pri savjesnom korištenju mikrovalnih pećnica rizici za zdravlje su minimalni jer su ovi uređaji konstruirani prema određenim sigurnosnim propisima i ukoliko se s njima rukuje na ispravan način, ne predstavljaju opasnost za korisnika. Nikako se ne smije koristiti pećnica koja je oštećena ili sumnjamo da bi mogla imati kakva fizička oštećenja. Iz sigurnosnih razloga, potrebno je redovito provjeravati vrata pećnice, čistiti njenu unutrašnjost i ne uključivati je kad je otvorena ili prazna.
Može li zračenje mikrovalova oštetiti organizam tako da na tijelu ne osjetimo nikakav utjecaj?
Ne. Mikrovalno zračenje je nevidljivo, ponajprije ima toplinski učinak, no naše tijelo osjeti djelovanje mikrovalova puno ispod praga kada bi oni imali dovoljno snage da prouzroče tjelesna oštećenja, a isto tako je vrijeme izloženosti mikrovalovima vrlo kratko. Prisutno je u mikrovalnoj pećnici samo kada je ona uključena.
Mikrovalovi prolaze kroz plastiku i staklo, a apsorbiraju ih svi objekti koji sadrže vodu. Izloženost vrlo velikim količinama mikrovalnog zračenja može izazvati opekotine i oštećenja očiju.
Ako su vrata pećnice oštećena ili se ne mogu propisno zatvoriti, može doći do "istjecanja zračenja". Maksimalno istjecanje mikrovalnog zračenja dopušteno pravilima utvrđenim za uređaje koji emitiraju zračenje iznosi 1.0 milivat po cm2, mjereno na udaljenosti 5 cm od bilo koje vanjske površine pećnice. Smatra se da ta razina nije štetna. Tako dugo dok nema oštećenja na pećnici, iz nje ne bi smjela istjecati energija mikrovalnog zračenja.
Ozljede koje mogu nastati kao posljedica korištenja mikrovalne pećnice slične su onima nastalim pri uporabi običnih pećnica.
Ljudi se mogu opeći pri neopreznom rukovanju vrućim tekućinama. Nadalje, vodena para koja se oslobađa pri zagrijavanju namirnica može izazvati vrlo ozbiljne i bolne opekline. U mikrovalnim pećnicama također može doći do eksplozije sadržaja koje zagrijavamo, najčešće uslijed porasta tlaka u zatvorenim spremnicima ili uslijed zapaljivanja hlapivih sadržaja.
Što sprječava mikrovalove da ne »pobjegnu« kroz otvore za hlađenje mikrovalne pećnice ili pak kroz mrežu na vratima?
Mikrovalna komora u koju se stavlja hrana zapravo je Faradayev kavez, pa se mikrovalovi ne šire izvan pećnice. Premda su vrata obično staklena, na njih je nalijepljena fina mreža od provodljivog materijala koja ne dopušta prolaz mikrovalovima relativno duge valne duljine, a istodobno prolazi svjetlost, tj. elektromagnetsko zračenje puno kraće valne duljine. Dakle, mikrovalovi ne prolaze kroz otvore za hlađenje ili pak kroz mrežu na vratima i to ponajprije zbog svojih osnovnih vlastitih fizikalnih svojstava.
Svako zračenje je odnos između valne dužine i frekvencije. Što je veća valna dužina, to je niža frekvencija. Svjetlosni valovi kojima je osvijetljena unutrašnjost mikrovalne pećnice imaju vrlo visoku frekvenciju i vrlo malu valnu dužinu kada omogućavaju da zrake svjetla prolaze kroz mrežu na vratima.
Propisana ograničena količina zračenja iz tzv. Faradeyevog kaveza je od 1mW/cm2 na udaljenosti 5 cm od mikrovalke, dok je npr. zračenje mobilnog telefona na udaljenosti 5 cm od aparata 2mW/cm2, dakle dvostruko više, a na pola metra od mikrovalne pećnice izmjerena vrijednost stoti je dio od 1 mW.
Kako bi se ipak izbjegla opasnost od nekontroliranog zračenja, mikrovalka prekida rad čim se otvore vrata, tako ruka u pećnici nikad nije ugrožena mikrovalovima.
Je li štetno jesti hranu koja je pripremljena u mikrovalnoj pećnici?
Ne. Mikrovalovi su isto što i struja i plin – samo su izvor energije. Mikrovalovi imaju ograničen energetski potencijal pa ne uzrokuju promjene u strukturi tvari. Njihove molekule titraju i međusobno se taru što uzrokuje samo toplinski učinak. Mikrovalovi uzrokuju fizikalne promjene, no nije dokazano da uzrokuju i kemijske promjene u strukturi namirnica.
U mikrovalnoj pećnici tekućine neočekivano brzo zavru, te kad ih takve uzmemo iz mikrovalne pećnice, mogu li prouzročiti opekline?
Da. Pregrijane tekućine vrlo lako postanu vrele i zakipe te tako mogu prouzročiti opekline ako se u tom trenutku nađemo s njima u kontaktu. Do toga vrlo lako može doći iznenada, bez jasnih znakova u tekućini. To nazivamo supergrijanje gdje je tekućina već na točki vrenja ili iznad nje, iako se u njoj ne stvaraju mjehurići koji nas inače upozoravaju da tekućina vrije. Dovoljne su već lagane vibracije koje proizvodi kretanje u trenutku kada posudu uzimamo iz mikrovalne pećnice. Taj fenomen možemo lako spriječiti već miješanjem tekućine prije nego što je stavimo grijati ili pak da u nju dodamo još neki sastav koji ćemo pomiješati s tekućinom. U šalicu možemo staviti i plastičnu žlicu ili nešto slično.
Poseban problem pri kuhanju u mikrovalnoj pećnici predstavlja neravnomjerno zagrijavanje hrane. Taj problem osobito je naglašen pri zagrijavanju dubokosmrznute hrane ili većih komada hrane. Pritom pojedini dijelovi namirnica mogu biti topli ili čak vrući, dok su drugi dijelovi hladni. U tim hladnim dijelovima mogu zaostati značajne količine bakterija i drugih mikroorganizama koji se nisu mogli uništiti toplinskom obradom, pa njihov broj može narasti i kontaminirati namirnicu.
Možemo li u mikrovalnoj pećnici grijati mlijeko koje će nakon toga piti dojenče ili dijete i hoće li tako ugrijano mlijeko štetiti bebi?
Mlijeko bez problema možemo ugrijati u mikrovalnoj pećnici i poslužiti ga i najmlađima. Takvo mlijeko ne mijenja niti jedno svojstvo osim termičkog. Jedino na što moramo paziti je da ga prije dobro promiješamo. Mikrovalovi se vrlo lako u mlijeku mogu nejednako rasporediti, budući da je mlijeko masno, što znači da su određeni dijelovi topliji od ostalih. Miješanjem temperaturu izjednačavamo.
Ne preporuča se zagrijavanje mlijeka u dječjim bočicama u mikrovalnoj pećnici. Naime, iako je bočica na dodir hladna, njezin sadržaj može biti izuzetno vruć i uzrokovati opekline u dječjim ustima i grlu. Osim toga, stvaranje vodene pare u zatvorenom spremniku, poput dječje bočice, može dovesti do eksplozije.
Smanjuje li kuhanje uz pomoć mikrovalova hranjive sastojke?
Ništa više od običnog kuhanja. Ukoliko pregrijemo hranu, uništavamo određene sastojke, ali ne mijenjamo molekularna svojstva kao u slučaju kada hranu pečemo u ulju ili ako ona zavri.
Šteti li mikrovalna pećnica trudnicama?
Iako nije dokazano da mikrovalna pećnica može štetno utjecati na razvitak djeteta, izbjegavajte nepotrebno stajanje ispred mikrovalne pećnice dok ju/ako ju koristite. Uvjerite se svaki puta da su vratašca dobro zatvorena.
Kako održavati mikrovalku?
Poslije svake upotrebe obrišite je vlažnom krpom, a zapečene prskotine ostružite plastičnom lopaticom kakvom se struže led u hladnjaku. Čistom krpom umočenom u rastvor blagog deterdženta očistite komoru i vrata.
Mirise ćete ukloniti ako otopinu limunske kiseline u šalici prokuhate pet minuta. To će opustiti i stvrdnute prljave kapljice koje ćete poslije lako obrisati. Nemojte čistiti pećnicu nikakvim abrazivnim sredstvima ni spužvicom od čelične vune da se ne ošteti površina i skine sjaj.
Na kraju se vraćamo na pitanje o sigurnosti mikrovalnih pećnica. Ponovno istaknimo, danas nitko ne može tvrditi da se bilo koja razina izloženosti mikrovalnom zračenju može smatrati apsolutno sigurnom. Prema tome, uporaba mikrovalne pećnice predstavlja rizik na koji se svjesno odlučujemo, slično kao i na uporabu drugih tehnoloških dostignuća suvremenog čovječanstva.
Tako dugo dok se nedvojbeno ne utvrde i dokažu štetni učinci mikrovalnog zračenja na namirnice koje se kuhaju i, prema tome, na ljude koji se takvim namirnicama hrane, na pojedincu ostaje da sam procijeni rizik i odluči hoće li prihvatiti potencijalne rizike uporabom mikrovalne pećnice ili neće.
Ukoliko pak upotrebljava ovaj uređaj, svatko mora biti svjestan da je njegova osobna sigurnost pri korištenju usko povezana s načinom na koji ga koristi.
Izvor: zdravlje.hr | Andreja Barišin, dr. med., Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
